Upravljanje poplavama

Poplave su prirodni fenomen koji se ne može spriječiti. Pored toga, neke ljudske aktivnosti i klimatske promjene doprinose povećanju vjerovatnoće pojave štetnih uticaja poplavnih događaja. Održivo upravljanje poplavama je stoga osnova za donošenje odluka na međunarodnom, nacionalnom, regionalnom i lokalnom nivou. 
  

  

Zemlje u slivu rijeke Save imaju dugu tradiciju i saradnju u upravljanju poplavama. Strane potpisnice Okvirnog sporazuma o slivu rijeke Save s ciljem jačanja saradnje, provođenja zajednički dogovorenih aktivnosti i osiguranja preduslova za održivo upravljanje poplavama u slivu rijeke Savepripremile su Protokol o zaštiti od poplava uz Okvirni sporazum (Protokol)Protokol naglašava potrebu smanjenja štetnih posljedica poplava na ljudski život i zdravlje, okoliš, kulturno naslijeđe, ekonomske aktivnosti i infrastrukturu u slivu, te osigurava čvrst pravni osnov za provođenje svih aktivnosti koje su Strane dogovorile preko zajedničke platforme – Međunarodne komisije za sliv rijeke Save (Savska komisija)
Poplave u slivu rijeke Save obično se javljaju u proljeće, poslije otapanja snijega i u jesen, poslije obilnih padavina. Na pojavu i karakteristike poplava u slivu rijeke Save utiču: 
  • karakteristike i oblik sliva 
  • sezonska raspodjela padavina 
  • status nivoa podzemnih voda koji utiče na infiltraciju riječnih voda, 
  • izlijevanje voda u prirodne inundacije i 
  • postojanje i funkcionisanje sistema zaštite od poplava.  
Najranije zabilježene poplave u slivu rijeke Save bile su 1550. godine. U 18. stoljeću u Sloveniji su zabilježene tri poplave: 1704., 1707. i 1772. godine. U toku perioda 20.-21. stoljeća zabilježena je najmanje jedna poplava svakih deset godina, dok su u periodu 1994.-2004. godine velike poplave u slivu registrovane svake godine. 

Katastrofalne poplave u slivu rijeke Save iz maja 2014. uzrokovale su 79 žrtava i značajnu materijalnu štetu koja je iznosila oko 2,04 milijardi eura u Bosni i Hercegovini, 1,5 milijardi eura u Srbiji i 300 miliona eura u Hrvatskoj. 
Ukupna površina potencijalno poplavnih područja iznosi oko 18.850 km2 s populacijom od oko 4,4 miliona stanovnika. Prema CORINE 2012 podacima o korištenju zemljišta, 10.600 km2 je poljoprivredno zemljište, oko 6.900 km2 su šume i poluprirodne površine, oko 1.000 km2 su umjetne površine, a ostatak od oko 350 km2 se sastoji od močvarnih i vodenih površina. Na osnovu dostupnih podataka, 251 potencijalno plavnih područja identifikovana su kao područja od značaja za zaštitu od poplava na nivou sliva rijeke Save, s ukupnom površinom od 5.660 km2, što je 5,8% ukupnog područja sliva i 30% ukupne površine svih analiziranih potencijalnih poplavnih područja.