Upravljanje poplavama
Poplave su prirodni fenomen koji se ne može spriječiti. Pored toga, neke ljudske aktivnosti i klimatske promjene doprinose povećanju vjerovatnoće pojave štetnih uticaja poplavnih događaja. Održivo upravljanje poplavama je stoga osnova za donošenje odluka na međunarodnom, nacionalnom, regionalnom i lokalnom nivou.
Zemlje u slivu rijeke Save imaju dugu tradiciju i saradnju u upravljanju poplavama. Strane potpisnice Okvirnog sporazuma o slivu rijeke Save s ciljem jačanja saradnje, provođenja zajednički dogovorenih aktivnosti i osiguranja preduslova za održivo upravljanje poplavama u slivu rijeke Save, pripremile su Protokol o zaštiti od poplava uz Okvirni sporazum (Protokol). Protokol naglašava potrebu smanjenja štetnih posljedica poplava na ljudski život i zdravlje, okoliš, kulturno naslijeđe, ekonomske aktivnosti i infrastrukturu u slivu, te osigurava čvrst pravni osnov za provođenje svih aktivnosti koje su Strane dogovorile preko zajedničke platforme – Međunarodne komisije za sliv rijeke Save (Savska komisija).
Zemlje u slivu rijeke Save imaju dugu tradiciju i saradnju u upravljanju poplavama. Strane potpisnice Okvirnog sporazuma o slivu rijeke Save s ciljem jačanja saradnje, provođenja zajednički dogovorenih aktivnosti i osiguranja preduslova za održivo upravljanje poplavama u slivu rijeke Save, pripremile su Protokol o zaštiti od poplava uz Okvirni sporazum (Protokol). Protokol naglašava potrebu smanjenja štetnih posljedica poplava na ljudski život i zdravlje, okoliš, kulturno naslijeđe, ekonomske aktivnosti i infrastrukturu u slivu, te osigurava čvrst pravni osnov za provođenje svih aktivnosti koje su Strane dogovorile preko zajedničke platforme – Međunarodne komisije za sliv rijeke Save (Savska komisija).
Poplave u slivu rijeke Save obično se javljaju u proljeće, poslije otapanja snijega i u jesen, poslije obilnih padavina. Na pojavu i karakteristike poplava u slivu rijeke Save utiču:
Katastrofalne poplave u slivu rijeke Save iz maja 2014. uzrokovale su 79 žrtava i značajnu materijalnu štetu koja je iznosila oko 2,04 milijardi eura u Bosni i Hercegovini, 1,5 milijardi eura u Srbiji i 300 miliona eura u Hrvatskoj.
- karakteristike i oblik sliva
- sezonska raspodjela padavina
- status nivoa podzemnih voda koji utiče na infiltraciju riječnih voda,
- izlijevanje voda u prirodne inundacije i
- postojanje i funkcionisanje sistema zaštite od poplava.
Katastrofalne poplave u slivu rijeke Save iz maja 2014. uzrokovale su 79 žrtava i značajnu materijalnu štetu koja je iznosila oko 2,04 milijardi eura u Bosni i Hercegovini, 1,5 milijardi eura u Srbiji i 300 miliona eura u Hrvatskoj.
Ukupna površina potencijalno poplavnih područja iznosi oko 18.850 km2 s populacijom od oko 4,4 miliona stanovnika. Prema CORINE 2012 podacima o korištenju zemljišta, 10.600 km2 je poljoprivredno zemljište, oko 6.900 km2 su šume i poluprirodne površine, oko 1.000 km2 su umjetne površine, a ostatak od oko 350 km2 se sastoji od močvarnih i vodenih površina. Na osnovu dostupnih podataka, 251 potencijalno plavnih područja identifikovana su kao područja od značaja za zaštitu od poplava na nivou sliva rijeke Save, s ukupnom površinom od 5.660 km2, što je 5,8% ukupnog područja sliva i 30% ukupne površine svih analiziranih potencijalnih poplavnih područja.