ENG
SLO
HRV
BIH
SRBUpravljanje poplavama
Poplave su prirodni fenomen koji se ne može spriječiti. Pored toga, neke ljudske aktivnosti i klimatske promjene doprinose povećanju vjerojatnosti pojave štetnih utjecaja poplavnih događaja. Održivo upravljanje poplavama je stoga osnova za donošenje odluka na međunarodnoj, nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini.
Zemlje u slivu rijeke Save imaju dugu tradiciju i suradnju u upravljanju poplavama. Stranke Okvirnog sporazuma o slivu rijeke Save (FASRB) s ciljem jačanja suradnje, provedbe zajednički dogovorenih aktivnosti i osiguranja preduvjeta za održivo upravljanje poplavama u slivu rijeke Save, pripremile su Protokol o zaštiti od poplava uz Okvirni sporazum (Protokol). Protokol naglašava potrebu smanjenja štetnih posljedica poplava na ljudski život i zdravlje, okoliš, kulturnu baštinu, ekonomske aktivnosti i infrastrukturu u slivu te osigurava čvrst pravni osnov za provedbu svih aktivnosti koje su Stranke dogovorile preko zajedničke platforme – Međunarodne komisije za sliv rijeke Save (Savske komisije).
Zemlje u slivu rijeke Save imaju dugu tradiciju i suradnju u upravljanju poplavama. Stranke Okvirnog sporazuma o slivu rijeke Save (FASRB) s ciljem jačanja suradnje, provedbe zajednički dogovorenih aktivnosti i osiguranja preduvjeta za održivo upravljanje poplavama u slivu rijeke Save, pripremile su Protokol o zaštiti od poplava uz Okvirni sporazum (Protokol). Protokol naglašava potrebu smanjenja štetnih posljedica poplava na ljudski život i zdravlje, okoliš, kulturnu baštinu, ekonomske aktivnosti i infrastrukturu u slivu te osigurava čvrst pravni osnov za provedbu svih aktivnosti koje su Stranke dogovorile preko zajedničke platforme – Međunarodne komisije za sliv rijeke Save (Savske komisije).
Poplave u slivu rijeke Save obično se javljaju u proljeće, poslije otapanja snijega i u jesen, poslije obilnih padalina. Na pojavu i značajke poplava u slivu rijeke Save utječu:
Najranije zabilježene poplave u slivu rijeke Save bile su 1550. godine. U 18. stoljeću u Sloveniji su zabilježene tri poplave: 1704., 1707. i 1772. godine. Tijekom razdoblja 20.-21. stoljeća zabilježena je najmanje jedna poplava svakih deset godina, dok su u razdoblju 1994.-2004. godine velike poplave u slivu registrirane svake godine.
Katastrofalne poplave u slivu rijeke Save iz svibnja 2014. odnijele su 79 žrtava i uzrokovale značajnu materijalnu štetu koja je iznosila oko 2,04 milijarde eura u Bosni i Hercegovini, € 1.5 milijardi eura u Srbiji i 300 milijuna eura u Hrvatskoj.
- karakteristike i oblik sliva
- sezonska raspodjela padalina
- status razine podzemnih voda koji utječe na infiltraciju riječnih voda,
- izlijevanje voda u prirodne inundacije i
- postojanje i funkcioniranje sustava zaštite od poplava.
Najranije zabilježene poplave u slivu rijeke Save bile su 1550. godine. U 18. stoljeću u Sloveniji su zabilježene tri poplave: 1704., 1707. i 1772. godine. Tijekom razdoblja 20.-21. stoljeća zabilježena je najmanje jedna poplava svakih deset godina, dok su u razdoblju 1994.-2004. godine velike poplave u slivu registrirane svake godine.
Katastrofalne poplave u slivu rijeke Save iz svibnja 2014. odnijele su 79 žrtava i uzrokovale značajnu materijalnu štetu koja je iznosila oko 2,04 milijarde eura u Bosni i Hercegovini, € 1.5 milijardi eura u Srbiji i 300 milijuna eura u Hrvatskoj.
Ukupna površina potencijalno poplavnih područja iznosi oko 18.850 km2 s populacijom od oko 4,4 milijuna stanovnika. Prema CORINE 2012, 10.600 km2 je poljoprivredno zemljište, oko 6.900 km2 su šume i polu-prirodne površine, oko 1.000 km2 su umjetne površine, a ostatak od oko 350 km2 se sastoji od močvarnih i vodenih površina. Na osnovi dostupnih podataka, 251 potencijalno plavnih područja identificirana su kao područja od značaja za sliv rijeke Save, s ukupnom površinom od 5.659,29 km2, što je 5,8 % ukupnog područja sliva i 30,1 % ukupne površine svih analiziranih potencijalnih poplavnih područja.
