Obnova i razvoj plovnog puta rijeke Save
Međunarodni plovni put rijeke Save i njezinih plovnih pritoka definiran je Protokolom o režimu plovidbe uz Okvirni sporazum o slivu rijeke Save, kao što slijedi: za rijeku Savu od rkm 0 (Beograd) do rkm 594 (Sisak), za rijeku Kolubaru od rkm 0 do rkm 5, za rijeku Drinu od rkm 0 do rkm 15, za rijeku Bosnu od rkm 0 do rkm 5,00, za rijeku Vrbas od rkm 0 do rkm 3, za rijeku Unu od rkm 0 do rkm 15, a na Kupi od rkm 0 do rkm 5.
Plovni put rijeke Save klasificiran je prema Odlukama 19/08, 14/12 i 5/17 o klasifikaciji plovnog puta reke Save na sljedeći način:
Plovni put rijeke Save klasificiran je prema Odlukama 19/08, 14/12 i 5/17 o klasifikaciji plovnog puta reke Save na sljedeći način:
Dionica rijeke Save | Duljina (km) | Klasa vodnog puta | |
nizvodno (rkm) | uzvodno (rkm) | ||
0.0 Ušće Save |
81.0 Kamičak |
81.0 | Va |
81.0 Kamičak |
176.0 Rača |
95.0 | IV |
176.0 Rača |
196.0 Domuskela |
20.0 | III |
196.0 Domuskela |
313.7 Slavonski Šamac / Šamac |
117.7 | IV |
313.7 Slavonski Šamac - Šamac |
338.2 Oprisavci Rit kanal |
24.5 | III |
338.2 Oprisavci / Rit kanal |
371.2 Slavonski Brod / Brod |
33.0 | IV |
371.2 Slavonski Brod / Brod |
594.0 Sisak |
222.8 | III |
Plovni put je obilježen za plovidbu u skladu s trenutnim uvjetima na plovnom putu, a sustav obilježavanja je sklon promjenama u skladu s tim uvjetima i regulacijskim radovima na plovnom putu. Aktualno stanje sustava obilježavanja možete pronaći ovdje.
![]() |
![]() |
Počeci komercijalne plovidbe Savom sežu u doba Rimskoga carstva, a ozbiljnija plovidba i regulacija plovnog puta započeti su u prvoj polovini 19. stoljeća, kada je 1834. godine parobrod „Sophia“ (60 ks i 300 t nosivost) uplovio u Savu sa zadaćom da ispita uvjete plovidbe. Već 1844. godine uspostavljena je redovna brodska linija između Siska i Zemuna. Razvoj plovidbe nastavljen je nakon Drugog svjetskog rata koji je kulminirao osamdesetih godina 20. stoljeća.
Zbog događaja vezanih za raspad Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije 1990-ih, došlo je do potpunog prekida plovidbe i bilo kakvog značajnijeg održavanja plovnog puta, što je rezultiralo znatnim pogoršanjem dimenzija plovnoga puta, posebice dubina koje su ograničavajući faktor za bilo kakvu komercijalnu plovidbu.
Kako bi se popravila takva situacija, Savska komisija je zajedno s državama članicama poduzela širok spektar aktivnosti, a najvažnija je bila izrada Prethodne studije izvedivosti za obnovu i razvoj plovnog puta rijeke Save (ovdje) i Studija izvedivosti i projektna dokumentacija za obnovu i razvoj transporta i plovidbe na plovnom putu rijeke Save (ovdje).
![]() |
![]() |
Savska komisija i države iz sliva rijeke Save nastavljaju s poduzimanjem mjera u težnji za obnovom i razvojem plovnog puta, unapređujući plovni put rijeke Save između Beograda i Siska, na najmanje plovni put klase IV i plovni put klase Va na dijelovima gdje je to moguće. Povećana plovnost uzvodno od Siska planira se za kasniju fazu u skladu s razvojem gospodarskih aktivnosti i transporta.
Općenito, obnova i razvoj plovnih putova i plovne infrastrukture, značajno bi doprineli konkurentnosti tržišta transportnih usluga, što je u skladu sa svim strateškim dokumentima transportne politike država potpisnica Okvirnog sporazuma o rijeci Savi.
Općenito, obnova i razvoj plovnih putova i plovne infrastrukture, značajno bi doprineli konkurentnosti tržišta transportnih usluga, što je u skladu sa svim strateškim dokumentima transportne politike država potpisnica Okvirnog sporazuma o rijeci Savi.