Upravljanje sedimentom

Nanos kao integralni i dinamički dio riječnog sistema ima značajnu ulogu u hidrološkom, geomorfološkom i ekološkom funkcionisanju riječnog sliva. Uvažavajući značaj jačanja prekogranične saradnje kako bi se osiguralo održivo upravljanje nanosom u slivu rijeke Save, provedbom zajedničkih i koordiniranih aktivnosti na svim odgovarajućim nivoima, Strane Okvirnog sporazuma o slivu rijeke Save ratifikovale su Protokol o upravljanju nanosom, koji je stupio na snagu 2017. godine. 


U toku prethodnih godina, Međunarodna komisija za sliv rijeke Save pokrenula je, u saradnji s različitim međunarodnim organizacijama, UNESCO uredom u Veneciji, Europskom mrežom nanosaMeđuvladinim hidrološkim programom (UNESCO-IHP) i Međunarodnom inicijativom za nanos, projekte koji promoviraju održivo upravljanje nanosom s ciljem da se definišu rješenja i načini upravljanja nanosom koje je potrebno uspostaviti na cijelom slivu rijeke Save. 
 
2013 Izrada nacrta Smjernica o održivom upravljanju nanosom – Dio I koji kao strateški dokument pruža stručni doprinos ujednačenom pristupu održivom upravljanju nanosom i određuje obuhvat rada/projektni zadatak za pripremu Plana upravljanja nanosom.
2013 Procjena bilansa nanosa rijeke Save s ciljem da se razvije i potvrdi praktično uputstvo u cilju realizacije održivog plana upravljanja nanosom na nivou riječnog sliva.
2015 Prijedlogom uspostave sistema monitoringa nanosa za sliv rijeke Save utvrđuju se strateški i specifični ciljevi sistema praćenja nanosa i razmjene podataka, sagledavaju postojeći podaci praćenja nanosa i tehnički međunarodni standardi, tehnologije monitoringa, kao i procjene i njihova primjena u slivu rijeke Save, te se uspostavlja online baza podataka o nanosu uzimajući u obzir inicijalne funkcije Geoportala-SavaGIS-a uspostavljenog od strane Savske komisije.
2017 Izrada Programa za razvoj Plana upravljanja nanosom u skladu s Protokolom o upravljanju nanosom. 
2021 Razvoj Okvira Plana upravljanja nanosom